Mentalne bolesti i dijagnoze

Ljudi mentalnim bolestima izražavaju poremećaje u razmišljanju i ponašanju. Njihovi simptomi mogu biti dovoljno akutni da bolesnici ugroze sebe i druge.

Mentalne bolesti uzrokuje kombinacija različitih čimbenika poput: fizičke (genske) dispozije za bolest, okidača poput traume ili stresa i društvena okolina. U mnogim slučajevima bolesnici su svjesni da su bolesni, u drugim, njihova je percepcija toliko poremećena da bi mogli procjeniti ozbiljnost stanja.

Depresija

Uobičajeni poremećaj je depresija. Njezini učinci mogu biti toliko akutni da bolesnik ne može obavljati svakodnevne aktivnosti i ima negativne stavove o budućnosti. Može ponekad dovesti do samoubojstva jer se deprimirani pojedinci osjećaju iznimno žalosno i nedostaje im samopouzdanja i motivacije.

Nasreću, depresija se može liječiti relativno uspješno. Posebna vrsta depresije je bipolarni poremećaj u kojem se depresivna stanja izmjenjuju s fazom manične euforije.

Shizofrenija

Shizofreniju često prati paranoja, kao što je prikazano u filmu Genijalni um.

Kod shizofrenije (šizofrenije), koja je ranije nazivana dementia praecox, bolesnici gube sposobnost učinkovitog funkcioniranja u svakodnevnom životu. Za mnoge je sadržaj misli poremećen.

Mogu patiti od obmana – ideja ili uvjerenja koji ne odgovaraju činjenicama ili stvarnost, ako su strastveno uvjereni da su točne. Paranoidne obmane su najčešće.

Shizofrenija se obično lijeći kombinacijom psihoterapije i lijekova.

Anksiozni poremećaji

Mnogi ljudi pate od strahova u različitim intenzitetima. Oni se smatraju poremećajima ili fobijama, samo kad dostignu razinu iracionalnosti. Određene fobije su usmjerene na predmet, životinju ili situaciju (npr. strah od visine ili pauka). Društvene fobije uključuju određene situacije ljudske interakcije, poput straha od javnog govora ili prilaza nepoznatoj osobi. Za fobičare je simptomatsko da po svaku cijenu izbjegavaju predmete ili situacije koje uzrokuju fobije, a nisu nužne po život.

Posebna vrsta anksioznog poremećaja je panika. Kod ovog sindroma bolesnik ima iznenadne napadaje izraženog straha. Bez opravdanja osoba doživljava ubrzano kucanje srca, ostane bez daha ili osjeća vrtoglavicu.

Traumatska situacija poput nezgode, silovanja ili rata može dovesti do posttraumatskog stresnog poremećaja. Simptomi uključuju noćne more, velike strahove i stalno proživljavanje traumatskog događaja u glavi bolesnika.

Posesivno-kompulzivni poremećaj također je jedan od anksioznih poremećaja. Kompulzivno ponavljanje aktivnosti može pomoći u smanjenju straha i anksioznosti.

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *