Modeli ljudske naravi

Pisholozi proučavaju ljudsko ponašanje iz različitih perspektiva. S vremenom je izraslo pet temeljnih stavova vezano za prirodu ljudske naravi.

U psihologiji mogu biti ponuđena različita objašnjenja za isti problem ili fenomen. Zašto je tako? U povijesti ovog polja koristile su se različite metode za proučavanje ljudskog iskustva i ponašanja.

Neki istraživači su se usredotočili na promatranje ponašanja, a drugi se bave procesima razmišljanja. Neki su psiholozi pokušali dati objašnjenja promatranjem ljudi u njihovoj okolini. Drugi su se usredotočili na rasčlanjivanje psiholoških procesa na najmanje elemente sve do pojedinih živčanih signala.

Iza svake ove metode skriva se različiti model ljudske naravi koji opisuje kako i zašto se ljudi ponašaju onako kako se ponašaju, koju ulogu imaju mentalni i biološki procesi, i zašto se pojedinci međusobno razlikuju. Sve u svemu postoji pet glavnih škola mišljenja.

Čisti snop živaca.

Biološka psihologija pretpostavlja da se sve misli i ponašanja čovjeka mogu objasniti prirodnim organskim procesima. Prema ovom modelu, učenje je jednostavno promjena u mreži neurona u mozgu. Kad se razmatra složeni psihološki fenomen, pristaše ovog modela ga ne promatraju kao cjelinu nego kao mnoštvo pojedinih bioloških događaja u osobi.

Vanjski podražaji nasuprot misli

Biheviorizam se bavi isključivo onim što se može fizički promatrati. Prema ovoj školi vanjski podražaji su najviše odgovorni za ljudsko ponašanje. Ljudi najviše uče raditi za ono što su nagrađeni.

Prema kognitivističkom viđenju podaci koji se procesiraju u mozgu pojavljuju se između podražaja i odgovora. Pohranjena iskustva utječu na ponašanje čovjeka.

Suprotno biheviorizmu je kognitivizam. Sljedbenici ove škole smještaju središnju važnost na procese ljudske misli, tvrdeći da ljudi aktivno procesiraju podatke i prenose ih u nove informacije. Stoga ljudi nisu samo pasivni primatelji podražaja, nego agenti koji mogu aktivno planirati i donositi odluke temeljem prošlih iskustava.

Ljudi mogu uspješno primjeniti ono što su u prošlosti naučili na potpuno nove problemske situacije.

Pokretani podsvješću.

Podbornici psihoanalize temelje svoje ideje na radovima Sigmunda Freuda. Za njih su ljudska bića bića sukoba i ispunjena podsvjesnim željama koje se ne mogu ispuniti zbog društvenih ograničenja.

Prema ovoj teoriji ljudsko ponašanje održava stalnu borbu između individualnih osobnih potreba i

Sigmund Freud

zahtjeva koje pred njih postavlja društvo.

Mnoga ljudska djela proizlaze iz želje da se smanji sva ova napetost. Humanistički model ljude vidi uglavnom kao aktivna bića koja su uključena u beskrajnu potragu za samoodređenjem. Ovaj smjer u obzir uzima povijest pojedinca.

Ovi su različiti smjerovi često u međusobnom sukobu. No, moguće je primjeniti više od jednog modela na određeni slučaj. Na primjer, psiholog može pojasniti porijeklo strahova kod djeteta da nauči hodati prema biheviorizmu. Sve su ove škole danas utjecajne u polju psihologije.

Skinnerova kutija

Biheviorist B. F. Skinner je postao poznat po svojim eksprimentima sa životinjama u tkz. Skinnerovoj kutiji. Kutija je sadržavala polugu koja je povezana s izvorom svjetlosti. Štakor ili golub smješten u kutiju prirodno će ponjušiti i dodirnuti polugu.

Ako dodirne uređaj istovremeno kad se upali svjetlost u kutiju se ubacuje hrana. To podiže voljnost kod životinje da dodirne polugu češće. Postupno uči da mora pritisnuti polugu kako bi dobio hranu.

Ovi eksperimenti pokazuju da se spesifično ponašanje može naučiti putem nagrađivanja.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *