Motivacija i osjećaji

Što pokreće ljudsko ponašanje i tjera ga dalje? Načelo motivacije objašnjava da ljudi teže postizanju određenih ciljeva. Ljudi su motivirani mnogobrojnim čimbenicima, iznad svega osječajima.

Ljudsko ponašanje je pod utjecajem- i motivacijom- različitih čimbenika. Dok su neke motivacije biološke i direktno potiču prživljavanje druge su naučene. Stoga motivi mogu biti svjesni i nesvjesni.

Porijeklo motivacije

Vanjski podražaji mogu biti motivatori za određeno ponašanje ili djelovanje.

Biološke motivacije, poput gladi, zovu se i pokretači. U organizmu, nastaje određena napetost da se zadovolji pokretač, poput gladi, koji je smanjen na odgovarajuće ponašanje, poput jedenja. Motivacija za djelovanje je povezana sa smanjenjem ove napetosti.

No, ljudi ne jedu samo da zadovolje glad nego i iz društvenih i emocionalnih razloga. Stres može potaknuti čovjeka da se prejeda, a vanjski podražaji mogu biti motivatori, pogotovo ako torta izgleda vrlo ukusno. Ovi motivatori mogu potaknuti ljude da jedu i kad nisu gladni. Slični se fenomen događa kad sudionici natjecanja unaprijed vide nagrade. Opipljivost potencijalne nagrade ih motivira da poboljšaju svoj nastup.

Motivacija za postignuće

Ljudi koji teže ka uspjehu koji ih motivira da stalno teže sve većim postignućima. No snaga motivacije ili potrebe za postignućem može se razlikovati od osobe do osobe. Između ostalog, Ovisi o vrijednosti koju pojedinac dodjeljue svom radu. Ljudi koji nemaju samouvjerenja prije će odustati od zadatka od onih sa snažnim vjerovanjem u vlastite sposobnosti.

Razine motivacije kod ljudi su također povezane s njihovim uvjerenjima koji se tiču uzorka događaja. Događaju li se stvari zbog vještina pojedinaca ili zbog čimbenika poput slučajnosti?

Ova vjerovanja su povezana sa samouvjerenošću osobe kao i njezinom motivacijom za ostvarenje osobnih ciljeva i vjerovanja u uspjeh. Ljudi koji krive neuspjeh na vlastitu lošu izvedbu spremnije će odustati od onih koji vjeruju da je u pitanju loša sreća.

Porijeklo osjećaja

Osjećaji su najbolje izražavaju izrazima lica. Na ovaj način svi govore istim jezikom.

Budući da osjećaji poput ljutnje, straha i sviđanja mogu potaknuti i održati ponašanje oni su motivatori ljudskog ponašanja. Osjećaji se pojavljuju na različitim razinama. Prvo, osjećaj je izazvan nečim kao situacijom ili još jednostavnije mišlju ili sjećanjem.

Sljedeći je korak subjektivna procjena emocionalnog okidača. Ovdje osobnost pojedinca igra važnu ulogu. NJegov sustav vrijednosti i razina samopouzdanja određuje, na primjer, da li se osjećaju ljutito ili uvrrijeđeno kao odgovor na provokaciju ili ju u cijelosti odbiju kao nevažnu. Čista fizička reakcija, poput lupanja srca i ubrzanog disanja, mogu doprinjeti jačanju osjećaja.

Osjećaji su karakteristike čovjeka i stoga postoje kod svih ljudi u svijetu. U skladu s tim postoje univerzalni izrazi lica kojima se izražavaju osnovne emocije i mogu ih prepoznati svi ljudi bez obzira na jezik i nacionalnost. Osam osnovnih osjećaja grupirano je u suprotnim parovima a izdvojili su ih znanstvenici: veselje i tuga, ljutnja i strah, iznaneđenje i očekivanje, prihvaćanje i gađenje. Svi ostali osjećaji su varijacije ili kombinacije ovih temeljnih osjećaja.

Maslowljeva piramida potreba

Pedesetih godina američki psiholog Abraham Maslow je u svom radu Teorija ljudske motivacije predstavio tezu da su ljudi motivirani dvama različitim sustavima potreba. Potreba nedostatka, poput gladi pokreće čovjeka da uspostavi unutrašnju ravnozežu. Potreba rasta, s druge strane, potiče ljude da koriste svoj potencijal i rade ka ostvarivanju ciljeva, i tako postižu višu razinu. Maslow je zatim zaključio da svi ljudi imaju hijerarhiju potreba koju je predstavio u obliku piramidalnog dijagrama.

 

Na ovom modelu, primitivne, biološke potrebe nalaze se u dnu. Niže potrebe upravljaju pozornošću dok se ne zadovolje, tek tada pojedinac može raditi prema ispunjavanju potreba na višim razinama.

Maslow je samoispunjenje smatrao najvišom razinom hijerarhije. Netko tko je fizički zadovoljan i ima funkcionalnu mrežu odnosa tada može raditi na izgradnji samopouzdanja i postizanju priznanja na poslu i društvu.

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *