Učenje i pamćenje

Učenje se odnosi ne samo na pohranjivanje informacija i stjecanje novih vještina nego i na sakupljanje iskustva. U tom procesu pamćenje igra središnju ulogu.

Učenje uvjetovanjem

Pavlov eksperiment

Jedan od osnovnih učećih mehanizama je klasično uvjetovanje. U tom procesu nastaje veza između dva podražaja. Biolog Ivan Pavlov je pokazao ovaj mehanizam u 19. st. u eksperimentu sa psom. Prije nego bi nahranio psa  zazvonio bi zvonom. Pas je postupno naučio da zvuk zvona znači hranu. Na kraju je pas reagirao na zvuk prirodnim refleksom- slinom. Uvjetovani odgovori poput ovoga kasnije mogu nestati ako se dva podražaja odvoje.

Učenje nagrađivanjem

Aktivnij oblik učenja se zove instrumentirano uvjetovanje koje se temelji na radovima B.F. Skinnera. U tom procesu osoba prepoznaje vezu između svog ponašanja i posljedica. Ukoliko se ljudi nagrade za određeno ponašanje željet će ga ponoviti. Ako nema nagrade, rjeđe će ponavljati ovo ponašanje. Kao pravilo, što brže nagrada slijedi ponašanje snažnij je učinak učenja. Posebno je učinkovit rezultat kad se ponašanje nagradi u redovnim intervalima. Na primjer, ako osoba ne zna kad će pobijediti u igri na sreću češće se kladi.

Zašto kažnjavanje ne pomaže?

Dugo se vremena fizičko kažnjavanje smatralo korisnom odgojnom metodom. No, sada se zna da ne vodi do željenog ponašanja. To se  događa, između ostalog, zato jer se kažnjavanje usmjerava na negativno ponašanje, a ne na željenu alternativu. Roditelji koji tuku po guzi dijete kao kaznu ne nude primjer isprvanog ponašanja, tako da ga dijete može naučiti. Fizičko kažnjavanje također izaziva snažne negativne osjećaje kod djeteta koje ono povezuje s osobom koja kažnjava, a ne između negativnih osjećaja i određenog ponašanja.

Učenje putem promatranja i imitiranja

Ljudi uče većinu društvenih pravila kopiranjem tuđeg ponašanja.

Jedan važan aspekt ljudskog učenja je promatranje ili uočavanja veza. Ljudi mogu riješiti nepoznate probleme razmišljanjem, a ne samo nasumce isprobavanjem različitih mogućnosti (pokušaj i pogreška). Mogu razmotriti različita rješenja i procijeniti njihovu uspješnost. Jednom kad je odabrano rješenje se može primijeniti na slične situacije u budućnosti. Da bi naučili složene društvene strukture i ponašanja, ljudi (posebno djeca) traže uzore koje će imitirati. Osim poznatih pojedinaca uzori mogu biti iz sporta, knjiga ili filmova.

Pamćenje: troslojni sustav

Pamćenje sakuplja, pohranjuje i doziva informacije na tri različite razine. Prva je osjetilno sjećanje, koje privremeno pohranjuje podražaje od osjetila. Kratkoročno sjećanje, koje predstavlja znanje ljudi o njima samima i o svijetu pohranjuje informaciju na neograničeno vrijeme. Sadrži osobna iskustva, emocije, vještine i pravila. Pohrana informacija se odvija nastankom mreža, međusobnim povezivanjem elemenata znanja.

21. stoljeće

Moderne mnemoričke tehnike- poput mentalnih mapa pomažu pohraniti informaciju u dugoročno pamćenje.

Bipovratna sprega je novi oblik uvjetovanja koji omogućuje osobi s tehničkom podrškom da nauči zamjećivati nesvjesne biološke procese, poput promjene tlaka i svjesno ih promijeniti.

Čin sjećanja i zaboravljanja

Krivulja zaboravljanja

Sjećanje se može opisati kao proces pronalaska i izvlačenja informacija. To je najlakše kad su okolnosti pohrane i sjećanja slični. Stoga ako je student već bio nervozan dok je učio za ispit može dozvati pohranjeno znanje učinkovitije za vrijeme ispita. Da bi znanje ostalo u sjećanju mora se često ponavljati. Ova vježba pomaže u učvršćivanju mentalnog puta za ispravnu informaciju. Tako da zaboravljanje ne znači uvijek da je znanjesamo po sebi izgubljeno nego da je put izblijedio.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *